Datum: 27 listopad 2015.
U nastavku Vam donosimo sažetak predavanja “Veselo u školu” koje je u Podružnici Obiteljski centar, u listopadu, održala psihologinja Kristina Kanis Uldrijan.
VESELO U ŠKOLU
Polazak u školu, prvi razred, predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i njegove obitelji. To je prva prava provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. O prvom dojmu djeteta i škole ovisi uspješnost njegovog cijelog daljnjeg školovanja, pa se može smatrati i presudnim trenutkom za cijeli život djeteta.
Kako bi pomogli djetetu da bude uspješno, trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja. Učenje koje nam donosi zadovoljstvo, pobuđuje našu radoznalost i želju da upoznamo svijet oko sebe te pozitivno utječe na samopoštovanje. Uspješan učenik prati svoje aktivnosti (planira, koristi najbolje strategije učenja), motiviran je (vjeruje u sebe, želi i dalje ulagati trud) i temeljem povratnih informacija mijenja svoje ponašanje.
U prvim godinama djetetova školovanja neophodna je pomoć i podrška roditelja u samom procesu učenja. Dijete mora znati da vas može zamoliti za pomoć u organiziranju učenja, ispitivanju ili objašnjavanju onoga što ne razumije. Pokažite da cijenite samostalan trud oko zadataka i analizirajte s njim što bi još trebalo naučiti i na koji način. S druge strane, pomozite djetetu u organiziranju vremena za učenje, odmaranju i drugim aktivnostima. Kroz igru pažnja, pamćenje i opažanje razvijaju se neprimjetno, igrom se razvija sposobnost djeteta da sluša i čuje i da gleda i vidi što učiteljica ili učitelj govore i pokazuju.
Roditelji trebaju usmjeriti djecu na ono za što imaju sklonosti i sposobnosti, za što su razvojno zreli i sposobni, a ne na ono što je roditeljsko očekivanje ili je iznad dječjih mogućnosti. Trebaju pokazati poštovanje i interes za ono što dijete radi čak i kad misle da je to nevažno. Dobar roditelj će motivirati i poticati dijete da se razvija postupno, a neće ga tjerati da bude savršeno. On vjeruje svom djetetu, šalje pozitivne poruke i pohvale kad dijete uspije u nečemu.
Najčešći problemi učenja su neučinkovite tehnike i strategije učenja, nedostatak motivacije, loša organizacija vremena, odgađanje učenja i izlazaka na ispite, nedostatak zadovoljstva u učenju, strah od ispita, nedostatak samopouzdanja i “bježanje misli” tijekom učenja. Učiti s razumijevanjem znači razmišljati o onome što učiš: čitati, proučavati, zapisivati, prepričavati, ponavljati... Roditelj ne treba rješavati zadatke, zadaću, čitati lektiru i sl. umjesto djeteta jer na taj način mu šalje poruku da ne vjeruju u njegove sposobnosti, ali i da će netko drugi obaviti posao za njega. Treba nagraditi dijete nakon uspješno odrađenog zadatka, naučenog gradiva. Nagrada može biti osmijeh, pohvala, slatkiš.. U koliko dijete ne izvršava obveze, ne drži se rasporeda i sl. roditelj i dijete trebaju dogovoriti posljedice. One mogu biti uskraćivanje gledanja televizije, igranja na računalu ili s prijateljima i sl.
Kako bi djetetu olakšali početno učenje čitanja i pisanja, vježbajte s njim:
• vidno razlikovanje - uočavanje manjih razlika među predmetima, znakovima
• slušno razlikovanje - pogodne su različite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima
• usvajanje vremenskih i prostornih odnosa – jučer, danas, sutra, prije, lijevo, desno, ispred, iza
• usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne učenjem brojenja napamet)
• opće oblikovanje pojmova - zadaci kao: što se sve može obući, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što sve ubrajamo u pokućstvo i slično
• sposobnost klasifikacije - koje domaće životinje poznaje, voće, vozila te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, školjke, lišće, gumbi, sličice...
• Za uspješno usvajanje psihomotornih vještina potrebno je sazrijevanje, ali i vježbanje.
Specifične teškoće učenja
Riječ o teškoći ili poremećaju u jednom ili više procesa u živčanome sustavu koji se odnose na psihološke procese uključene u primanje, razumijevanje, i/ili korištenje koncepata kroz verbalni kod (govoreni ili pisani) ili neverbalna značenja. Manifestacije su vidljive u jednom ili više područja: pažnji, shvaćanju, obradi, pamćenju, komunikaciji, čitanju, pisanju, računanju, koordinaciji, socijalnoj kompetenciji, emocionalnome sazrijevanju. Isključeni su problemi učenja koji su primarno rezultat vidnih, slušnih, motoričkih ili emocionalnih teškoća, intelektualnih teškoća, kulturalne ili socijalne depriviranosti.
Pod zajedničkim "kišobranom" ovog termina nalaze se:
• Disleksija/disgrafija
• Dispraksija
• Diskalkulija / poremećaj matematičkih sposobnosti
• ADHD/ADD
• Posebne jezične teškoće
Sretno u novim školskim izazovima!